Skip to content

๐Œ๐ข๐ง๐ข๐ฌ๐ญ๐ซ๐ฎ ๐Œ๐ƒ๐‘๐‡๐‚ ๐‹๐š๐ง๐ฌ๐š ๐๐ซ๐จ๐ ๐ซ๐š๐ฆ๐š ๐‘๐ž๐ฏ๐ข๐ญ๐š๐ฅ๐ข๐ณ๐š๐ฌ๐š๐ฎ๐ง ๐Š๐จ๐ฆ๐ฎ๐ง๐ข๐ญ๐š๐ซ๐ข๐š ๐ข๐ก๐š ๐€๐ญ๐š๐ฎ๐ซ๐จ

11
๐€๐“๐€๐”๐‘๐Ž,๐Ÿ๐Ÿ•/๐ŸŽ๐Ÿ/๐Ÿ๐ŸŽ๐Ÿ๐Ÿ”: Ministro do Desenvolvimento Rural e Habitaรงรฃo Comunitรกria Eng. Mariano ASSANAMI Sabino, neโ€™ebe akompaรฑa husi Prezidente Autoridade Munisipiu Atauro, lansa Programa Dezenvolvimentu Rural kona-ba Revitalizasaun Komunitaria, neโ€™ebe realiza iha Suku Beloi, Munisipiu Atauro.
Programa Revitalizasaun Komunitaria neโ€™e implementa iha aldeia alvu tolu (3) mak hanesan, Aldeia Usobemasu iha Suku Beloi, Eklae iha Suku Villa-Maumeta no Aldeia Fatulela iha Suku Makili, Munisipiu Atauro.
Husi aldeia tolu neโ€™e kompostu inklina grupu hamutuk neen (6) neโ€™ebe halai liu ba atividade peskas, pekuaria no turizmu akuatiku.
Grupu Peskas ho naran Fitun Laloran sira prepara ro ida hodi utiliza ba peskas, Grupu Snorkeling prepara ro ida ho material luku (Diving) nian hodi fo aluga ba turista sira neโ€™ebe presiza uza ba luku hodi deskobre ekosistema iha tasi-okos.
Alende neโ€™e, iha mos grupu pekuaria ho naran Naroma neโ€™ebe halaโ€™o atividade hakiak fahi, hakiak manu-rade no manu timor no seluk mak grupu ho naran Rental Motor hodi fo aluga ba vizitante sira neโ€™ebe hakarak fo volta ba area Atauro nian.
Iha lansamentu neโ€™e Ministru MDRHC, enkoraza membru grupu sira atu kontinua servisu badinas, halo jestaun neโ€™ebe diak ba atividade atu nuneโ€™e bao in bele hetan retornu neโ€™ebe bele sustentavel hodi hadia ekonomia membru sira nian hodi hamoris emprezariu kiik sira husi aldeia mai.
Atauro nuโ€™udar illa ida neโ€™ebe sai ikoniku ba Timor-Leste, tanba neโ€™e husu atu kontinua proteze ita nia ambiente rai maran, tasi-laran atu nuneโ€™e kontinua buras hodi dada ema hotu nia atensaun nuneโ€™e ema bele kontinua vizita hodi fo efeitu ekonomiku ba Atauro.
Atauro illa ida neโ€™ebe espesial tanba neโ€™e governu sei tau atansaun masimu hodi dezenvolve ninia ekonomia no infraestrutura bazika sira, ohin estrada hahu loke toโ€™o iha komunidade nia hela fatin neโ€™ebe tempu naruka la iha konektividade transporte publiku so uniku ro deโ€™it, maibe ohin loron iha ona mudansa.
Atauro iha pontensial boot ba turizmu liu-liu turizmu relijozu, turizmu natureza ho nia tasi neโ€™ebe moos, ahu-ruin neโ€™ebe sei furak, foho neโ€™ebe furak, sei atrai ema barak mai iha neโ€™e, maibe hirak neโ€™e hotu Atauro oan sira presiza iha hospitalidade neโ€™ebe diak, simu bainaka sira ho oin midar, garantia seguransa nuneโ€™e bainhira ema konfortavel mak ema sei mai barak liutan sei hamoris ekonomia iha Atauro no ba Timor.
Vizita traballu neโ€™e Ministru MDRHC, akompaรฑa husi PA Atauro, Komandante PNTL, F-FDTL, Xefe Gabinete MDRHC, Diretor Jeral Dezenvolvimentu Rural, Lideres Relijiozu sira no populasaun rasik.
Leave A Reply

Your email address will not be published.