tes
MANATUTU, 10 Marsu 2026
Ekipa Asian Development Bank (ADB) hamutuk ho Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária (MDRHC) halo enkontru ho Postru Administrativu 6, Mantutu, Laclo, Laleia, Barique, Laclubar no Soibada, kolia kona ba Projetu Rural Resilience and Livelihoods Improvement Sector Project (RRLIP) no nia objetivu, Tersa Feira (10 marsu 2026)
Ekipa ADB/MDRHC halo enkntru to’o iha kada postu sira durante seman ida postu ida loron ida hahu husi dia 10-18 fulan marsu tinan ne’e
Ekipa halo enkontru loron primeiru hala’o iha Postu Administrativu Manatutu, akumula partisipante iha enkontru ne’e autoridade lokal suku no aldeia, lider komunitaria sira, juventude, oficial munisipiu, ekipa projetu RRLIP no fasilitador sira iha Munispiu Manatutu.
Enkontru ne’e aprejentsaun materia kona ba Projetu Rural Resilience and Livelihoods Improvement Sector Project (RRLIP) ho nia objetivu sira, aprezenta husi ekipa ADB
Projetu Rural Resilience and Livelihoods Improvement Sector Project (RRLIP) nia objetivu mak atu hasa’e reziliénsia ba ema hamutuk 46,000 ne’ebé hela iha suku rural sira iha Munisípiu Manatuto. Projetu ne’e sei hasa’e asesu ba bee, aumenta produtividade agrikultura liu husi abordajen klima-intelijente (climate-smart), fasilita ligasaun ba merkadu, no dezenvolve oportunidade moris (livelihood) diversifikadu ba komunidade rural sira.
Objetivu husi enkontru partisipativu mak, hato’o informasaun ba autoridade lokal no komunidade sira kona-ba projetu RRLIP, nia objetivu, rezultadu (outputs), atividade no benefísiu esperadu; no rekolla informasaun inisiál kona-ba prioridade prinsipal no oportunidade iha kada suku/aldeia relasiona ho: Asesu bee ba konsumasaun doméstiku no irrigasaun, Redusaun risku relasiona ho klima (hanesan rai monu, inundasaun, tempu maran) no Potensial agrikultura no moris, inklui produtu ne’ebé bele komersializa no prátika rezistente ba klima.
Iha finál kada enkontru, komunidade sira tenke komprende di’ak saida mak RRLIP hakarak entrega no oinsá sira bele partisipa. Iha tempu hanesan, ekipa projetu sei hetan imajen inisiál kona-ba nesesidade lokal, risku no potensial dezenvolvimentu atu orienta avaliasaun tékniku no planeamentu tuir mai ne’ebé sei hala’o husi Project Management Consultant (PMC).
Objetivu Espesífiku mak hanesan: Apresenta eskopu RRLIP, abordajen implementasaun no papel komunidade no governu, Hasa’e konsiénsia kona-ba rezultadu no atividade projetu, Fasilita diskusaun partisipativu kona-ba risku klima, uza rai, rekursu bee no moris, Identifika prioridade inisiál ba kada suku/aldeia, Hametin konfiansa no kolaborasaun entre komunidade, autoridade lokal no ekipa projetu no Fornese input atu informa avaliasaun paisajen (landscape) no planeamentu investimentu iha futuru.
Metodolojia enkontru sira sei uza abordajen partisipativu, inklui: Apresentasaun plenária kona-ba objetivu no atividade RRLIP, Diskusaun iha grupu tuir tema (bee, risku klima, agrikultura), Mapeamentu partisipativu kona-ba risku, rekursu no infraestrutura, Exercísiu klasifikasaun no prioridade no Sesaun feedback no validasaun ho partisipante sira.
Atensaun espesial sei fó atu garante partisipasaun inkluziva, inklui feto, joven sira, agrikultór sira no grupu vulnerável sira.